Grad Hvar smješten je u zaljevu na jugozapadnom kraju otoka Hvara. Okrenut je prema jugu, i godišnji prosjek sunčanih sati iznosi 2726 sati, a maksimum je dostignut 2003. godine kada su izbrojana 3053 sata. Srednja mjesečna temperatura mora, u razdoblju od lipnja do listopada prelazi 20°C, a nije rijetkost i da se temperatura popne i preko 27°C. Upravo zbog ovakve blage mediteranske klime, otok Hvar je idealna destinacija za pred i pod sezonu, kada su temperature mora i zraka idealne za odmor. Toplinu ljeta najčešće rashlađuje blagi maestral koji dolazi sa sjeverozapada. Jugo uglavnom nosi tmurno vrijeme i kiše, dok bura nosi svježe i bistro vrijeme.
Hvarska povjesnica traje već tisućljećima. Njezino bogatstvo i sadržaj rezultat su brojnih okolnosti i prednosti Hvara, od kojih kao najvažniju valja svakako izdvojiti nautički položaj hvarske luke. Naime, od samih početaka plovidbe na jedra, otok Hvar nalazi se u središtu uzdužnih i poprečnih plovidbenih putova Jadranom, a sama luka grada Hvara – zaštićena malim otocima i prirodno izvrsno oblikovana, brodovima je pružala sigurno utočište od pogubnih vjetrova. Iz bogate povijesti Hvara, dolje su izdvojeni važniji datumi.
- st. pr. K. U Starom Gradu Grci s otoka Parosa utemeljili su grad Pharos.
- – 7. st. Hvar (Lesna) važna je vojno pomorska postaja unutar bizantske Dalmacije. Sam grad smješten je na prostoru oko današnjega gradskog trga, a s južne strane trga nalazi se utvrda.
- g. Osnovana Hvarska biskupija, prvo sjedište bilo je u Starom Gradu.
- g. Hvar (Lesina) ponovno je okupirala Venecija i njena vlast će potrajati sve 1797.g. U okviru mletačke države luka grada Hvara predstavlja glavnu vojno pomorsku postaju na Jadranu i važno tranzitno središte. Vrijeme je to kulturnoga razvitka Hvara, koji se temeljio na zemljoradnji, ribarstvu pomorstvu i trgovini. U ovom je razdoblju Hvar izgradio svoj prepoznatljivi urbani lik, te iznjedrio najviše duhovne vrijednosti (brojne pjesnike, dramatičare, povjesničare i teologe). Među ovim tečevinama svakako je najvažnije prvo građansko kazalište utemeljeno 1612.g.
Pakleni otoci ili Paklinski otoci (lokalno Hvarski škoji), srednjodalmatinsko otočje od dvadesetak otoka, otočića i hridi pred jugozapadnom obalom otoka Hvara. Ime su dobili po paklini – vrsti borove smole, koja se koristila u brodogradnji, kao zaštitni premaz za drvene brodove i čamce. S jugozapadne strane zatvaraju ulaz u luku grada Hvara.
Otoci su izgrađeni od vapnenca kredne starosti. Pružaju se paralelno s reljefnim strukturama na otoku Hvar, od kojeg su odvojena Paklenim kanalom. Iako se na Svetom Klementu, najvećem otoku otočja, nalaze tri naselja: Momića Polje, Vlaka i Palmižana, ona nemaju administrativni status naselja jer nisu stalno naseljena. Od 1972. otočje je pod zaštitom države u kategoriji značajnog krajolika. Na otocima se nalazi nekoliko arheoloških lokaliteta, od kojih su neki iz rimskog doba. U okolnoj akvatoriji, nalazi se nekoliko olupina potonulih brodova. U uvali Palmižana na Svetom Klementu nalazi se istoimena ACI marina. Vegetacijski pokrov otoka većim dijelom čine mediteranska makija česmine, mirte, pelina i smreke, a manjim dijelom niska šuma alepskog bora i nešto poljoprivrednih kultura. Na otocima raste i vrijesak i ružmarin, zatim žalfija, kamilica, majčina dušica, komorač, lovor, kao i druge aromatične mediteranske biljke.
Na otočiću Marinkovac nalazi se naturističko kupalište Stipanska, gdje je otvoren Carpe diem beach, wellness kupalište, opremljeno udobnim drvenim ležaljkama i suncobranima, bazenom, igralištem za odbojku i školom ronjenja, a u sklopu kojeg se nalazi i restoran, te lounge i cocktail bar za opuštajuće trenutke. Osim dnevne, Carpe diem beach u uvali Stipanska organizira i vrlo popularne noćne zabave, beach partije na kojima gostuju poznati svjetski DJ-evi.